Autokratija
ponovo u trendu
94
82
Autokratija
Demokratija
34
120
Demokratija
108
62
10
1987
2017
20
Broj država sa značajnim oscilacijama prema Indeksu liberalnih demokratija
2002
1982
Broj zemalja koje se značajno pomjeraju prema autokratiji porastao je otprilike na prelazu dva stoljeća.
1977
Pad
40
1997
Napredak
2007
2012
70
60
30
1972
50
1992
0
Pad vladavine prava
Svjetski prosjek
2015
2008
2009
2016
SAD
2014
0.8
0.2
0.6
Pad vladavine prava
1
0.4
Mađarska
Rusija
Kina
2013
2006
2011
Poljska
Turska
2010
Napori vlasti u cilju cenzure medija
1998
Svjetski prosjek
3
2
4
2004
2000
Vijetnam 10
Eritreja 15
262 novinara su zatvorena u 2017
Uganda 8
Saudijska Arabija 7
Egipat 20
Kina 40
Ostatak svijeta 73
Azerbejdžan 10
Turska 72
Sirija 7
*izvor: Freedom House i Indeks svjetskih režima Instituta V-Dem
Autokratija ponovo u trendu
Onda se nešto promijenilo i brod demokratije je poljuljan. Prvi put u 38 godina, broj demokratija u padu, bio je jednak broju demokratija u usponu.
Ovaj demokratski trend nastavio se devedesetih do početaka 21. stoljeća. Do 2003. godine, prošla je decenija otkako je Fransis Fukujama proglasio “kraj historije” i broj demokratija se povećao na 94, a broj autokratija smanjio na 82.
Premotajmo unaprijed do 1991. godine. Nema više Sovjetskog saveza, koji je iza sebe ostavio 15 nezavisnih republika. Vrijeme je da demokratija zasija. Sada je za 14 više demokratskih zemalja, a za 12 manje autokratskih.
1967. godine, uz hladni rat i sukobe koji bjesne od Gvatemale do Sinaja, 34 svjetske vlade bile su demokratske, a 120 autokratske. * Bila je to godina u kojoj je Sovjetski savez obilježio 50 godina od Boljševičke revolucije, svemirski programi Apolo i Sojuz trpjeli su ogromne probleme, a Sjedinjene Države su objavile da se Vijetnamski rat konačno odvija u njihovu korist.
Sjedinjene Države se također opisuju kao država koja doživljava pad slobode medija: U 2016. godini, pojam „lažnih vijesti“ isticao se tokom američkih predsjedničkih izbora, naročito u pokušajima da se diskredituju mediji i određene novinske organizacije kao pristrasne prema određenim pojedincima ili nepouzdane.
Nekoliko država se ističe u polju vladine cenzure medija i uznemiravanja novinara, ali kao država koja je uvela najoštrije mjere protiv novinara izdvaja se Turska. Samo u 2017. godini, u Turskoj su zatvorena 72 novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).
Povećanje uticaja vlasti na medije često se pojavljuje postepeno, putem indirektnih metoda kao što su podsticaji ili zastrašivanja. Takva taktika može dovesti do povećanja samocenzure i manje eksplicitnih kritika na račun vlasti u medijima.
Takav trend je vjerovatno bio prisutan u Rusiji, gdje je vlada usvojila zakone koji naročito ciljaju nezavisnost medija.
Autokratija ponovo u trendu
EndFragment
Ograničena sloboda izražavanja
Pad vladavine prava
Prema podacima Instituta V-Dem, evo zašto se globalna demokratija suočava sa jednim od svojih najvećih izazova u najmanje pola stoljeća.
Ali, Poljska nije jedina država koja je značajno "nazadovala". Pogledajte Rusiju, Tursku, Kinu, Mađarsku i Sjedinjene Države.
"Ne može biti demokratskog legitimiteta bez vladavine prava", izjavio je holandski premijer Mark Rut na sjednici Evropske komisije u Strazburu u junu 2018. godine. Njegovi komentari izrečeni su u kontekstu mogućih disciplinskih postupaka protiv Varšave zbog navodnog ugrožavanja nezavisnosti poljskog pravosuđa. Navodni pritisak za veću kontrolu nad poljskim Vrhovnim sudom jedna je u nizu kontroverznih odluka koje se tiču pravosuđa Poljske, i ova država bilježi značajan pad indikatora Instituta V-Dema koji se tiču vladavine prava.
Izvor: Institut V-Dem
Izvor: CPJ
Autori Wojtek Grojec
i Carlos Coelho
Napori vlasti u cilju cenzure medija
AutoriEndFragmentTekst: Wojtek Grojec i Carlos Coelho
Produkcija: Carlos Coelho
Uređivanje: Andy Heil
Istraživanje: Wojtek Grojec
Ilustracije: Carlos Coelho
*izvor: Freedom House i Indeks svjetskih režima Instituta V-Dem
1967. godine, uz hladni rat i sukobe koji bjesne od Gvatemale do Sinaja, 34 svjetske vlade bile su demokratske, a 120 autokratske. * Bila je to godina u kojoj je Sovjetski savez obilježio 50 godina od Boljševičke revolucije, svemirski programi Apolo i Sojuz trpjeli su ogromne probleme, a Sjedinjene Države su objavile da se Vijetnamski rat konačno odvija u njihovu korist.
Premotajmo unaprijed do 1991. godine. Nema više Sovjetskog saveza, koji je iza sebe ostavio 15 nezavisnih republika. Vrijeme je da demokratija zasija. Sada je za 14 više demokratskih zemalja, a za 12 manje autokratskih.
Ovaj demokratski trend nastavio se devedesetih do početaka 21. stoljeća. Do 2003. godine, prošla je decenija otkako je Fransis Fukujama proglasio “kraj historije” i broj demokratija se povećao na 94, a broj autokratija smanjio na 82.
Onda se nešto promijenilo i brod demokratije je poljuljan. Prvi put u 38 godina, broj demokratija u padu, bio je jednak broju demokratija u usponu.
Prema podacima Instituta V-Dem, evo zašto se globalna demokratija suočava sa jednim od svojih najvećih izazova u najmanje pola stoljeća.
Ali, Poljska nije jedina država koja je značajno "nazadovala". Pogledajte Rusiju, Tursku, Kinu, Mađarsku i Sjedinjene Države.
Povećanje uticaja vlasti na medije često se pojavljuje postepeno, putem indirektnih metoda kao što su podsticaji ili zastrašivanja. Takva taktika može dovesti do povećanja samocenzure i manje eksplicitnih kritika na račun vlasti u medijima.
Takav trend je vjerovatno bio prisutan u Rusiji, gdje je vlada usvojila zakone koji naročito ciljaju nezavisnost medija.
Sjedinjene Države se također opisuju kao država koja doživljava pad slobode medija: U 2016. godini, pojam „lažnih vijesti“ isticao se tokom američkih predsjedničkih izbora, naročito u pokušajima da se diskredituju mediji i određene novinske organizacije kao pristrasne prema određenim pojedincima ili nepouzdane.
Nekoliko država se ističe u polju vladine cenzure medija i uznemiravanja novinara, ali kao država koja je uvela najoštrije mjere protiv novinara izdvaja se Turska. Samo u 2017. godini, u Turskoj su zatvorena 72 novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).